Razlika između prehlade i gripe

Prehlada je blaga virusna bolest koju uzrokuje neki od mnoštva virusa. Zahvaća sluznicu dišnih organa i nije praćena općim simptomima bolesti. Blagog je tijeka i obično bez komplikacija te liječenje gotovo i nije potrebno. Gripa je virusna bolest uzrokovana nekim od dva tipa virusa gripe A ili B. Zahvaća cijelo tijelo. Simptomi upale dišnih organa kombinirani su s općim simptomima kojima je zahvaćeno cijelo tijelo. Tijek bolesti srednje je težak do vrlo težak, ovisno o stanju organizma. Gripa može biti smrtonosna te je potrebno liječenje.

Komplikacije gripe

Gripavirus2

Gripa je često praćena različitim komplikacijama. One su najčešće u vezi s dišnim sustavom, kao što je upala pluća, zatim upalom uha i sinusa, bronhitisom, krupom i slično, ali mogu biti zahvaćeni i drugi organi.

Upala pluća česta je komplikacija, pojavljuje se u približno 10 bolesnika s gripom, a može biti uzrokovana samim virusom gripe ili naknadno nastalom bakterijskom infekcijom. Komplikacije izvan dišnog sustava, kao što je upala mišića, zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića pripisuju se izravnom djelovanju virusa. Jedna od vrlo ozbiljnih komplikacija gripe jest Reyeov sindrom (istodobno teško oštećenje jetre i mozga), a susreće se samo u djece. U djece je uočena povezanost Reyeova sindroma s uzimanjem acetilsalicilne kiseline kao sredstva za snižavanje temperature u virusnim infekcijama. Zato se danas djeci propisuju drugi antipiretici (paracetamol).

Unatoč svemu, gripa obično ima dobru prognozu jer najčešće dolazi do potpunog ozdravljenja. Komplikacije i smrtni slučajevi događaju se u neotpornih i iscrpljenih kroničnih bolesnika, u male djece te u starijih ljudi.

Prevencija gripe

Najjednostavnija i najsigurnija prevencija gripe jest cijepljenje. Cijepljenje se provodi inaktiviranim (mrtvim) cjepivom, a preporučuje se osobito ugroženim skupinama stanovništva, u kojih gripa može biti vrlo teška bolest. Riječ je o osobama starijima od 65 godina te bolesnicima s kroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim bolestima, zatim dijabetičarima i drugim osobama s oslabljenim imunološkim (obrambenim) stanjem organizma. Preporučljivo je cijepiti i djecu, osobito onu s kroničnim bolestima, a i ostalo pučanstvo. Osobe koje su trenutno bolesne ili u fazi pogoršanja kronične bolesti ne smiju se cijepiti jer bi mogle imati izrazitije neželjene reakcije nakon cijepljenja. Prehlada nije prepreka za cijepljenje.

70139Gripa

Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko tjedana prije moguće pojave epidemije gripe. Imunitet (otpornost) stječe se za približno dva do tri tjedna. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine. Učinkovitost cjepiva u zaštiti od gripe kreće se, prema američkim iskustvima, od 60 do 90 posto. Novi se antivirusni lijekovi s vrlo dobrim učinkom (zaštita od 80 do 90 posto) koriste i za sprečavanje gripe nakon kontakta s oboljelom osobom.

Važno je istaknuti da osoba koja uzima oseltamivir ne izbacuje virus gripe u svoju okolinu te nije zarazna za ostale, što nije slučaj pri zaštiti cijepljenjem inaktiviranim cjepivom kakvo se daje u nas. Zbog toga se oseltamivir može koristiti i za sprečavanje gripe u fazi kada cjepivo još nije proizvelo imunitet. Naime, odmah nakon cijepljenja osoba još nije stekla zaštitu i može oboljeti pa ako u razdoblju od dva tjedna uzima po jednu kapsulu oseltamivira dnevno, bit će zaštićena dok ne razvije imunitet nakon cijepljenja.