Prijenos i simptomi hepatitisa

3783

HEPATITIS A

Hepatitis A je zarazna bolest koja se prenosi fekalno-oralnim putem. To znači da se uzročnik izlučuje iz organizma bolesnika ili zdravog kliconoše stolicom i/ili urinom, a ulazi u organizam čovjeka kroz usta. Poznata je pod imenima „zarazna žutica“ ili „bolest prljavih ruku“. Bolest je samo akutna, a kronični hepatitis A ne postoji. Bolest se spriječava higijenskim mjerama (pranje ruku, osiguranje zdravstveno ispravne vode, pravilna termička obrada hrane) te cijepljenjem protiv hepatitisa A.

       

HEPATITIS B

Kako se prenosi hepatitis B?

Izvor zaraze je krv inficirane osobe, a virus se nalazi i u slini i ejakulatu oboljele osobe. U našim uvjetima HBV se uglavnom prenosi nezaštićenim spolnim kontaktom (bez uporabe kondoma) sa zaraženom osobom, razmjenom pribora za intravensko korištenje droga među ovisnicima, prilikom raznih nestručnih zahvata u nesterilnim uvjetima (tetoviranje, bušenje ušiju, piercing, itd.), korištenjem oštrih predmeta inficirane osobe (škarice, pribor za brijanje). Prijenos transfuzijom i nesterilnim medicinskim uređajima je manje učestao, ali još uvijek postoji. HBV uzrokuje i akutni i kronični hepatitis.

 

Za sprječavanje zaraze hepatitisom B je važno zdravstveno prosvjećivanje opće populacije o: sprječavanju spolnog prijenosa (pravilnom upotrebom kondoma), sprečavanju prijenosa virusa zaraženim priborom za intravensko ubrizgavanje droga, korištenju sterilnih instrumenata i jednokratnog sterilnog materijala pri raznim zahvatima. Važan i uspješan način prevencije hepatitisa B je cijepljenje koje se provodi u 6.razredu osnovne škole u tri doze: prva i druga doza s razmakom od mjesec dana a treća doza 5 mjeseci nakon druge doze.

Simptomi

Ako se osoba zarazi s HBV bolest se najčešće razvija 1 do 6 mjeseci. Tijek bolesti i klinička slika razlikuju se ovisno o životnoj dobi. Kod djece bolest može proći nezapaženo jer je bolest obično blaga, a kod odraslih hepatitis B može biti i vrlo teška bolest koja ugrožava život. Bolest se dokazuje laboratorijskim pretragama u kojima se nalaze povišene vrijednosti jetrenih enzima, sam HBV virus u krvi (HBs Ag), te protutijela na HBV. Nakon nekoliko mjeseci bolest može spontano proći i ostaviti doživotnu otpornost, ali kod nekih oboljelih može prijeći i u kronični oblik koji može biti različit, od HBV kroničnog vironoštva bez tegoba, do kroničnog aktivnog hepatitisa s razvojem ciroze i raka jetre.

hepatis c

 

HEPATITIS C

Kako se prenosi hepatitis C?

HCV se prvenstveno prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom krvlju, te krvlju onečišćenim nesterilnim iglama i špricama, no za čak 25–30 % inficiranih ne može se sa sigurnošću utvrditi put prijenosa. Do uvođenja obaveznog testiranja dobrovoljnih davatelja krvi (u Hrvatskoj je to od 1993.g.) transfuzije krvi i krvnih derivata su bile glavni put prijenosa hepatitisa C koji se tada i nazivao "posttransfuzijski hepatitis". Danas je osnovni put prijenosa intravensko korištenje droga korištenjem zajedničkih šprica i igala. Mogući put prijenosa je i korištenjem inficiranog pribora prilikom tetovaža ili piercinga. Pored ovih češćih načina prijenosa HCV se rjeđe može prenijeti i spolnim odnosom te tijekom poroda sa zaražene majke na dijete.
Znači, glavne rizične skupine kod kojih se pojavljuje hepatitis C i koje bi se trebale testirati su:  
• Intravenski ovisnici
• Bolesnici koji su primili transfuziju krvi ili pripravaka krvi prije 1993. godine
• Bolesnici koji su po naravi svoje bolesti često u situaciji primati krvne derivate: hemofiličari, hemodijalizirani, bolesnici s transplantiranim organima
• Osobe čije su tetovaže ili body piercing izvršeni nesterilnim priborom 
• Osobe koje su imale spolni odnos sa zaraženom osobom ili osobe rizičnog seksualnog ponašanja
• Novorođenčad HCV inficiranih majki
• Osobe koje imaju simptome i bolesti jetre (žutilo kože, svrbež kože, pojava tamne mokraće i svijetle stolice, klinički nalaz povećane jetre i slezene)
• Osobe koje imaju nespecifične simptome (umor, gubitak apetita, smetnje u gornjem desnom dijelu trbuha, smetnje koncentracije, česti bolovi u mišićima i zglobovima)

HCV se ne širi:

• Ljubljenjem
• Kihanjem
• Kašljanjem
• Grljenjem
• Hranom
• Vodom
• Socijalnim kontaktom
Stoga osobe koje su HCV pozitivne ne smiju biti isključene iz škole, posla, igre, vrtića i svakodnevnog života.

Simptomi

Nakon inkubacijskog perioda od 15–50 dana osoba koja je bila u kontaktu sa virusom hepatitisa C može osjećati samo blagu bolest sličnu gripi, no najčešće ne osjeća nikakve simptome.

AKUTNI HEPATITIS
Akutna se infekcija rijetko prepoznaje jer samo trećina bolesnika ima nespecifične simptome poput mučnine, umora, slabosti i tupe boli u gornjem desnom dijelu trbuha. Žutilo se javlja u 20 % oboljelih. Najteži (fulminantni) tijek je iznimno rijedak. Najčešći prirodni tijek je asimptomatski prijelaz u kronični hepatitis.

KRONIČNI HEPATITIS
Kroničnim se hepatitisom smatra onaj koji traje dulje od 6 mjeseci. Nakon akutne infekcije 15 – 25 % osoba uspijeva definitivno eliminirati virus. Kod ostalih 80 % infekcija prelazi u kronični oblik s daljnjim oštećenjem jetrenog tkiva. Danas se procjenjuje da će u tih osoba u razdoblju 10 – 30 godina kronični hepatitis dovesti u 20 % oboljelih do jetrene ciroze. Od osoba s cirozom jetre godišnje će čak 1 – 5 % razviti hepatocelularni karcinom ili umrijeti od posljedica terminalne jetrene bolesti. Klinički je tijek kroničnog hepatitisa C podmukao i dugo vremena bez simptoma. Najčešći simptom je kronični umor. Ponekad se pojavljuju i mučnina, gubitak apetita, nelagoda ili osjetljivost pod desnim rebrenim lukom, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije -jednom rječju vrlo nespecifični simptomi. Upravo stoga dijagnoza se najčešće postavi slučajno prigodom sistematskih pregleda, preoperativne obrade i sl.
Kod 1-2% bolesnika javljaju se i ekstrahepatalne (nejetrene) manifestacije sa zahvaćanjem drugih organskih sustava.
Faktori koji utječu na brže napredovanje bolesti:
• Starija dob u vrijeme stjecanja infekcije
• Muški spol
• Alkohol
• HBV i HIV koinfekcija
• Prekomjerna tjelesna težina
• Šećerna bolest
• Imunosupresija