Gripa ili influenca zarazna je bolest gornjeg dijela dišnog sustava.

Prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus gripe nakon kihanja i kašljanja oboljelih osoba, izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom zaraženih predmeta (rukohvati, kvake, tipkovnice).

Gripa se pojavljuje sezonski, u hladno doba godine. Epidemija počinje naglo, vrhunac dosegne za 2 do 3 tjedna, obično potraje od 5 do 7 tjedana, te prestaje isto tako naglo kao što je počela. U epidemiji obično oboli od 5 do 15 posto stanovništva, a u određenim populacijskim skupinama i do 50.

Svake godine u svijetu od gripe oboli oko 600 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj prosječno oko 100 tisuća.

Gripa može izazvati ozbiljne, za život opasne komplikacije kao što je upala pluća ili potaknuti postojeće kronične bolesti. Svake godine oko 650 tisuća ljudi u svijetu umre od posljedica gripe, a od tri do pet milijuna ima težak tijek bolesti. 

 

Virus gripe

Simptomi gripe

Bolest u pravilu počinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti mučnina, povraćanje, gubitak apetita te probavne tegobe.

Bolest počinje naglo nakon kratke inkubacije (1-3 dana ), visokom temperaturom (39 do 40 *C), groznicom, jakim bolovima u mišićima i zglobovima, začepljenim nosom, grloboljom i suhim kašljem.

Ako nema komplikacija, gripa traje sedam do deset dana te se nakon bolesti preporučuje postupno uključivanje u svakodnevne obveze.

Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često popraćena osjećajem hladnoće (groznicom) ili drhtavicom. U početku obično bolesnik nema simptoma povezanih s dišnim sustavom, no nakon dan ili dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena od četiri do šest dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tip virusa koji tada najviše kruži. Gripa može biti smrtonosna te je potrebno liječenje. Bolest se, dakako, može očitovati i u blažem obliku te katkad nalikuje na običnu prehladu.

Liječenje

Osnovno je liječenje gripe simptomatsko, a obuhvaća postupke za uklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti. To podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tekućine te lijekove za snižavanje temperature i suzbijanje kašlja. Budući da gripu, kao i većinu ostalih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, uzrokuju virusi, antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije gripe, to jest upala uha, upala sinusa i upala pluća. Većina bolesnika s nekompliciranom gripom, osobito starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama. U starijih bolesnika s težim simptomima i kroničnim bolestima odnosno povećanim rizikom za nastanak komplikacija poželjno je liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima.

Osobe koje boluju od gripe u pravilu ne trebaju odlaziti liječniku, ali trebaju ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Liječniku je potrebno otići samo ako temperatura traje dulje od četiri ili pet dana, ako postoji poremećaj disanja, jak kašalj, bol u prsima, poremećaj svijesti i vrtoglavica, a kod djece febrilne konvulzije, proljev i povraćanje.

 

Za sad ostaju na snazi preporuke ostanka kod kuće i simptomatsko liječenje. Razvojem brzih i dostupnih dijagnostičkih metoda kojima se pouzdano može dijagnosticirati gripa te antivirotika nove generacije koji svoju učinkovitost pokazuju ako se na vrijeme primijene (unutar 48h od pojave simptoma), moguće je da će se polako mijenjati pristup dijagnostici i liječenju gripe te uvelike unaprijediti upravljanje ove bolesti. Bolje upravljanje gripom moglo bi značajno smanjiti rizik od komplikacija svima, a pogotovo onima koji pripadaju osjetljivim skupinama kao što su djeca, kronični bolesnici i stariji ljudi. 

 

Antivirusni lijekovi

Specifični antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa gripe pa mogu biti korisni u njezinu liječenju i sprječavanju. Antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze te noviji, inhibitori polimerazne kisele endonukleaze, enzima potrebnih za virusnu replikaciju moraju se primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma.

Anitvirusni lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Ako se uzmu u prva dva dana bolesti, može se gotovo potpuno zaustaviti gripa. U prosjeku skraćuju tijek bolesti za 37 posto, ublažavaju simptome za 40 i smanjuju rizik komplikacija za 67 posto.

Cijepljenje protiv gripe je mjera prevencije i suzbijanja daljnjeg širenja te ozbiljne bolesti. Smanjuje rizik od gripe ili ako se ona dobije, bit će znatno blaža. Cijepljenje se preporučuje i prema glavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju gripe, posebno za pojedince s visokim rizikom od razvoja komplikacija gripe bez obzira na dob (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe koje su imale transplantaciju, osobe s patološkom pretilošću i one sa oslabljenim imunitetom (npr. dugotrajno uzimanje kortikosteroida, zdravstveni radnici), trudnice te osobe starije od 65 godina.

 

Ekonomske posljedice

Epidemija gripe, uz zdravstvene učinke ima i vrlo negativne ekonomske posljedice te stvara visoke gubitke zato što u Hrvatskoj svake godine obolijeva više tisuća ljudi. Prema procjenama se na godinu zbog gripe gubi oko 700 000 radnih dana, najmanje je dva puta veća opterećenost zdravstvenog sustava (ambulanata i bolnica), znatno je povećana potrošnja lijekova, a 75% vrlo skupih antibiotika potroši se neopravdano u sezoni gripe. Svjetska istraživanja pokazala su da je prosječan broj izgubljenih radnih dana u rasponu od 3,7 do 5,9 po oboljeloj osobi.

Unaprijeđenje pristupa prema gripi može donijeti kliničku i ekonomsku korist. Učinkovitija dijagnostika i terapija gripe doprinijele bi bržoj i pouzdanoj odluci o liječenju, smanjenju neprimjerene upotrebe antibiotika i antivirotika, smanjenju trajanja bolesti, a time i smanjenju troškova dodatnih resursa za dijagnostiku i izravnih troškova bolesti, smanjenju upućivanja bolesnika u sekundarne zdravstvene ustanove i dužine boravka u njima, kao i stope bolovanja.

 

Referencije: 

1. Centres for Disease Control and Prevention. Key Facts About Influenza (Flu) [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/keyfacts.htm

2. World Health Organization. Influenza (Seasonal) [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/influenza-(seasonal)

3. http://www.gripa.hr/default.aspx

4. http://www.zzjzkzz.hr/dokumenti/GRIPA.pdf

5. Centers for Disease Control and Prevention. Get Vaccinated [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/consumer/vaccinations.htm

6. Centers for Disease Control and Prevention. Influenza Antiviral Medications: Summary for Clinicians [Internet; cited 2018 July

7. https://www.cdc.gov/flu/professionals/antivirals/summary-clinicians.htm

8. World Health Organization. Influenza vaccine use [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/influenza/vaccines/use/en

9. Keech M, et al. Pharmacoeconomics 2008;26:911-924.

10. Choi et al. 2018

11. McKay et al. 2016

12. Bonner et al (2003). Pediatrics 112:363)

13.  Esposito et al (2003). Arch Dis Child 88:525–526   

14. Jennings et al (2009). Influenza Other Respir Viruses 3:91–98

15. Llor et al. (2014)

16. Branche and Falsey 2015

17. Yan et al. (2017) USA

18. Haas et al. (2016) Germany

19. Peasah et al.(2013) Spain, Germany, France, USA

20. Fragaszy et al. 2018 UK

21. Haas et al. 2016 Germany

22.  Prager et al. (2017) USA

 

M-HR-00000635