Gripa ili influenca zarazna je bolest gornjeg dijela dišnog sustava.

Prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus gripe nakon kihanja i kašljanja oboljelih osoba, izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom zaraženih predmeta (rukohvati, kvake, tipkovnice).

Gripa se pojavljuje sezonski, u hladno doba godine. Epidemija počinje naglo, vrhunac dosegne za 2 do 3 tjedna, obično potraje od 5 do 7 tjedana, te prestaje isto tako naglo kao što je počela. U epidemiji obično oboli od 5 do 15 posto stanovništva, a u određenim populacijskim skupinama i do 50.

Svake godine u svijetu od gripe oboli oko 600 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj prosječno oko 100 tisuća.

Gripa može izazvati ozbiljne, za život opasne komplikacije kao što je upala pluća ili potaknuti postojeće kronične bolesti. Svake godine oko 650 tisuća ljudi u svijetu umre od posljedica gripe, a od tri do pet milijuna ima težak tijek bolesti. 

 

Simptomi gripe

Bolest u pravilu počinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti mučnina, povraćanje, gubitak apetita te probavne tegobe.

Bolest počinje naglo nakon kratke inkubacije (1-3 dana ), visokom temperaturom (39 do 40 *C), groznicom, jakim bolovima u mišićima i zglobovima, začepljenim nosom, grloboljom i suhim kašljem.

Ako nema komplikacija, gripa traje sedam do deset dana te se nakon bolesti preporučuje postupno uključivanje u svakodnevne obveze.

Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često popraćena osjećajem hladnoće (groznicom) ili drhtavicom. U početku obično bolesnik nema simptoma povezanih s dišnim sustavom, no nakon dan ili dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena od četiri do šest dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tip virusa koji tada najviše kruži. Gripa može biti smrtonosna te je potrebno liječenje. Bolest se, dakako, može očitovati i u blažem obliku te katkad nalikuje na običnu prehladu.

Liječenje

Osnovno je liječenje gripe simptomatsko, a obuhvaća postupke za uklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti. To podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tekućine te lijekove za snižavanje temperature i suzbijanje kašlja. Budući da gripu, kao i većinu ostalih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, uzrokuju virusi, antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije gripe, to jest upala uha, upala sinusa i upala pluća. Većina bolesnika s nekompliciranom gripom, osobito starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama. U starijih bolesnika s težim simptomima i kroničnim bolestima odnosno povećanim rizikom za nastanak komplikacija poželjno je liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima.

Osobe koje boluju od gripe u pravilu ne trebaju odlaziti liječniku, ali trebaju ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Liječniku je potrebno otići samo ako temperatura traje dulje od četiri ili pet dana, ako postoji poremećaj disanja, jak kašalj, bol u prsima, poremećaj svijesti i vrtoglavica, a kod djece febrilne konvulzije, proljev i povraćanje.

Antivirusni lijekovi

Specifični antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa gripe pa mogu biti korisni u njezinu liječenju i sprječavanju. Antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze te noviji, inhibitori polimerazne kisele endonukleaze, enzima potrebnih za virusnu replikaciju moraju se primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma.

Anitvirusni lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Ako se uzmu u prva dva dana bolesti, može se gotovo potpuno zaustaviti gripa. U prosjeku skraćuju tijek bolesti za 37 posto, ublažavaju simptome za 40 i smanjuju rizik komplikacija za 67 posto.

Cijepljenje protiv gripe je mjera prevencije i suzbijanja daljnjeg širenja te ozbiljne bolesti. Smanjuje rizik od gripe ili ako se ona dobije, bit će znatno blaža. Cijepljenje se preporučuje i prema glavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju gripe, posebno za pojedince s visokim rizikom od razvoja komplikacija gripe bez obzira na dob (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe koje su imale transplantaciju, osobe s patološkom pretilošću i one sa oslabljenim imunitetom (npr. dugotrajno uzimanje kortikosteroida, zdravstveni radnici), trudnice te osobe starije od 65 godina.

Ekonomske posljedice

Epidemija gripe, uz zdravstvene učinke ima i vrlo negativne ekonomske posljedice te stvara visoke gubitke zato što u Hrvatskoj svake godine obolijeva više tisuća ljudi. Prema procjenama se na godinu zbog gripe gubi oko 700 000 radnih dana, najmanje je dva puta veća opterećenost zdravstvenog sustava (ambulanata i bolnica), znatno je povećana potrošnja lijekova, a 75% vrlo skupih antibiotika potroši se neopravdano u sezoni gripe. Svjetska istraživanja pokazala su da je prosječan broj izgubljenih radnih dana u rasponu od 3,7 do 5,9 po oboljeloj osobi.

Referencije: 

1. Centres for Disease Control and Prevention. Key Facts About Influenza (Flu) [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/keyfacts.htm

2. World Health Organization. Influenza (Seasonal) [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/influenza-(seasonal)

3. http://www.gripa.hr/default.aspx

4. http://www.zzjzkzz.hr/dokumenti/GRIPA.pdf

5. Centers for Disease Control and Prevention. Get Vaccinated [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/consumer/vaccinations.htm

6. Centers for Disease Control and Prevention. Influenza Antiviral Medications: Summary for Clinicians [Internet; cited 2018 July

7. https://www.cdc.gov/flu/professionals/antivirals/summary-clinicians.htm

8. World Health Organization. Influenza vaccine use [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/influenza/vaccines/use/en

9. Keech M, et al. Pharmacoeconomics 2008;26:911-924.

 

HR/NONP/0319/0004