Od Opatije do Nobela: Kako smo stvarali povijest medicine

Leo Henryk Sternbach, otac benzodiazepina i izumitelj slavnih lijekova kao što su klordiazepoksid (Librium) i diazepam (Valium), rođen je u Opatiji 1908. godine. Njegova fascinacija kemijom započela je u očevoj ljekarni u opatijskom lječilištu, a taj ga je put odveo do vrha svjetske farmacije.

Naš put nije bio samo ravan, već popločan hrabrim odlukama koje su prkosile tadašnjim strahovima:

• Pobjeda nad krizom uz Vitamin C: Nakon Prvog svjetskog rata, premostili smo teška vremena sintetiziranjem vitamina C 1933. godine. Dok su drugi strahovali od novih metoda proizvodnje, mi smo te bojazni nadvladali i posvetili se kemijskoj sintezi.

• Era benzodiazepina: Sternbachovo otkriće molekule koja smiruje bez omamljenosti bila je prekretnica čiji se utjecaj u medicini osjeća i danas.

• Prvi koraci u onkologiji: Naš put u borbi protiv raka počeo je još 1962. godine s prvim lijekom, fluorouracilom (5-fluorouracil).

• Globalni uspjesi i biotehnologija: Razvili smo ceftriakson (Rocephin), antibiotik koji je postao naš najprodavaniji lijek u svijetu. Ubrzo nakon toga, izolacija interferona dovela je do našeg prvog biotehnološkog lijeka protiv raka, interferona alfa-2a (Roferon-A).

Ponosni smo što su dio našeg tima bili i dobitnici Nobelove nagrade. Znanstvenici poput Nilsa Kaja Jernea i Susumua Tonegawe radili su u našim institutima, a njihova bazična otkrića u imunologiji omogućila su današnju proizvodnju naprednih humanih protutijela.

Danas, 35 godina nakon dolaska na hrvatsko tržište, naša je strategija jasnija nego ikad: bolesnik je u središtu svega. Ne želimo samo liječiti, već predvidjeti vaše buduće potrebe. Zato resurse usmjeravamo na:

• Personalizirani pristup: Osluškujemo vaše potrebe kako bismo pronašli optimalna rješenja za svakog pojedinca.

• Spoj dijagnostike i lijekova: Vjerujemo da su precizna dijagnostika i napredni lijekovi dvije strane iste medalje.

• Održivost i kultura: Našu svakodnevicu prožimaju poštenje, hrabrost i predanost. Ponosni smo što smo prepoznati kao jedan od najboljih poslodavaca na svijetu i lideri u održivom poslovanju.

Hvala vam što ste dio naše priče proteklih 35 godina. Nastavljamo pomicati granice znanosti s istom onom strasti s kojom je Leo Sternbach nekada promatrao pripravke u opatijskoj ljekarni.

U našoj povijesti dugoj više od 125 godina, znanstvena znatiželja uvijek nam je bila kompas. Posebno smo ponosni na činjenicu da su u našim istraživačkim centrima radili vizionari čija su otkrića toliko značajna da su nagrađena Nobelovom nagradom. Njihov rad nije ostao zatvoren u laboratorijima; on je omogućio revoluciju u liječenju bolesnika koju živimo danas.

Nils Kaj Jerne – Čovjek koji je razumio "jezik" imuniteta

Nils Kaj Jerne bio je prvi direktor našeg Instituta za imunologiju u Baselu, a Nobelovu nagradu dobio je 1984. godine.

Prije njegovih otkrića nismo u potpunosti razumjeli kako se tijelo brani. Jerne je postavio temeljne teorije o tome kako naš imunološki sustav prepoznaje "neprijatelje" (viruse, bakterije, tumorske stanice) i stvara specifična antitijela za borbu protiv njih.

Što to znači za bolesnike danas?
Njegov rad nam je omogućio da razumijemo imunološki odgovor. Zahvaljujući njemu, danas razvijamo terapije koje pomažu tijelu da ponovno prepozna bolest i aktivira vlastitu obranu.

Georges J. F. Köhler – Izumitelj "biološkog čuda"

Iste godine kada i Jerne (1984.), Nobelovu nagradu dobio je i Georges J. F. Köhler za rad koji je započeo upravo u našem Institutu u Baselu. On je uspio ono što se smatralo nemogućim: stvoriti "tvornicu" identičnih antitijela.

Što to znači za bolesnike danas?
Razvio je tehnologiju monoklonskih protutijela. To su "pametni lijekovi" koji poput precizno navođenih projektila pronalaze stanicu bolesti u tijelu, a zdrave stanice ostavljaju netaknutima. Bez Köhlerova rada, današnja moderna onkologija ne bi postojala.

Susumu Tonegawa – Rješenje najveće zagonetke biologije

Japanski znanstvenik Susumu Tonegawa radio je u našem Institutu u Baselu od 1972. do 1981. godine, a Nobelovu nagradu dobio je 1987. godine.

On je odgovorio na pitanje koje je mučilo znanstvenike desetljećima: Kako naše tijelo, s ograničenim brojem gena, može stvoriti milijune različitih antitijela za borbu protiv praktički bilo koje bolesti? Otkrio je da se naši geni "preslaguju" poput špila karata kako bi stvorili savršeno oružje protiv svakog pojedinog napadača.

Što to znači za bolesnike danas?
Tonegawina bazična istraživanja izravno su dovela do mogućnosti proizvodnje humanih protutijela. To su "pametni" lijekovi koji ciljano pronalaze stanicu bolesti, a zdrave stanice ostavljaju netaknutima. Danas su mnogi naši moderni lijekovi upravo rezultat tog preslagivanja gena koje je on opisao.

Kroz ovih 35 godina rada u Hrvatskoj, mi smo spona između ovih velikih znanstvenih otkrića i bolesnika u našim bolnicama. Svaki put kada primijenimo modernu terapiju, u njoj se krije djelić genijalnosti Jernea i Tonegawe.

Ponosni smo što tu tradiciju izvrsnosti nastavljamo i danas, vođeni istim onim vrijednostima koje su njih pokretale: poštenjem, hrabrošću i predanošću.