Bolesnici koji su bolovali od iste bolesti bili su liječeni istim lijekovima i pritom su ti lijekovi kod nekih bolesnika imali učinak, a kod nekih ne. Liječnici su zbog toga dvojili trebaju li isti lijek davati svim bolesnicima ili ne?
Znanstvenici su počeli shvaćati i dijagnosticirati bolesti na molekularnoj razini. Rak, primjerice, nije jedna bolest nego rezultat nebrojenih genskih alteracija. Sada smo svjesni da postoji 250 do 300 različitih vrsta i podvrsta raka.
Pristup liječenju se temeljito promijenio. Liječnici mogu odrediti pokretače i uzroke bolesti te zato bolje predvidjeti kako će bolesnik reagirati na liječenje. S pomoću sofisticiranih dijagnostičkih testova i alata mogu se otkriti i liječiti specifične genske nepravilnosti ili drugi nedostaci.
Naše razumijevanje medicine i dalje raste. Primjerice, tek počinjemo učiti o tome što pokreće bolesti poput Alzheimerove bolesti. Iskustvo milijuna bolesnika liječenih u svakodnevnom životu zabilježeno je na papiru, pohranjeno u arhivima i nikad nije iskorišteno kako bi se razumjelo mogu li se i kako poboljšati ishodi liječenja.
U vremenu digitalne tehnologije liječenje ćemo moći sve više prilagođavati potrebama pojedinaca i manjih skupina bolesnika. Sve više informacija bit će prikupljano, pohranjeno i analizirano kako bi se saznalo kako se bolesti prezentiraju. Razumijevanje molekularne znanosti i novih dijagnostičkih metoda dovest će do velikih promjena u načinu na koji istražujemo, razvijamo, odobravamo i plaćamo lijekove, kao i kako bolesnici i njihovi liječnici donose odluke o tome treba li, kada i kako liječiti neku bolest.
S prijašnjega gledanja na mjesto bolesti u tijelu
na razumijevanje onoga što pokreće bolest na molekularnoj razini.
Od pokušaja i pogrešaka
u neprestano učenje iz kliničkog iskustva i dijagnoze svakog pojedinog bolesnika.
Od jednog lijeka za sve
na odluke o liječenju koje odgovaraju jedinstvenoj potrebi bolesnika.
S papirnatih zapisa
u digitalne baze podataka koje daju uvid u kliničku praksu i istraživanja.
povećano povjerenje u odluke o liječenju i poboljšane ishode liječenja za bolesnike
veće razumijevanje sve složenijih mogućnosti liječenja
poboljšana kvaliteta života i produljeni životni vijek
manje nepotrebnih terapija, nuspojava i povezanih troškova liječenja temeljenih na odlukama o tome treba li, kada i kako liječiti
veća vjerojatnost uspjeha
učinkovitija upotreba novčanih sredstava u zdravstvenom sustavu
veće stope izlječenja
manji teret bolesti
M-HR-00001130