Postoje trenuci u životu koji su toliko destruktivni i  katastrofalni da na kraju određuju tko ćeš postati.

Potkraj 19. stoljeća, Fritz Hoffmann bio je mladi švicarski trgovac iz bogate obitelji koji se bavio proizvodnjom svilenih vrpci. Bio je poznat po svojoj osobnosti i još većim ambicijama da ostavi trag u svijetu.

Godine 1892. Fritz je prihvatio posao u Hamburgu u Njemačkoj – četvrtome najvećemu lučkom gradu na svijetu u to vrijeme – kada je počeo razorni val kolere. Sustavna pohlepa ostavila je grad bez odgovarajuće filtracije vode, a bolest se snažno proširila populacijom od gotovo 800 000 ljudi.

Grad je bio zatvoren, a Fritz je bio daleko od svoje obitelji i udobnosti doma. Nervozno je promatrao kako vladajuća pruska vlada poziva budućeg dobitnika Nobelove nagrade Roberta Kocha, kojeg se često naziva "ocem bakteriologije", da upravlja i zaustavi širenje bolesti. Dok se Hamburg borio u liječenju oboljelih, Fritz je također svjedočio improviziranim bolničkim šatorima, jednom od prvih projekata Crvenog križa na svijetu. Unatoč svim tim doprinosima gradu u karanteni, gotovo 9 000 građana umrlo je u relativno kratkom vremenu.

Za Fritza je to bilo katastrofalno iskustvo koje mu je promijenilo život. Počeo se pitati može li industrijska proizvodnja lijekova učiniti veliki napredak u borbi protiv bolesti. Ono što svijetu treba, zaključio je, jest pretvoriti znanstveno istražene farmaceutske spojeve u lijekove, standardizirane što se tiče doziranja i učinaka. Kad bi ih mogao distribuirati diljem svijeta, spasili bi stotine tisuća, ako ne i milijune života. Njegova je vizija bila bliže ostvarenju kada je 28-godišnjak osnovao F. Hoffmann-La Roche & Co u Baselu u Švicarskoj 1896. godine.

Ako ta priča zvuči poznato, to je zato što se povijest često ponavlja. Čak i sada, 125 godina poslije, usred globalne pandemije, Roche ostaje vjeran Fritzovu uvjerenju da brze inovacije i novi pristupi testiranju i liječenju mogu imati širok utjecaj na živote ljudi.