Hematologija je složeno i izazovno medicinsko područje koje obuhvaća raznovrsne bolesti, od različitih oblika raka krvi do poremećaja krvarenja
Limfom je najčešći oblik raka krvi - više o limfomu saznajte u infografici
Budući da on prvenstveno zahvaća limfne čvorove, može se zvati i rakom limfnih čvorova. Dijagnosticira se kod više od 500 000 ljudi godišnje diljem svijeta.1 Počinje u određenoj vrsti stanica imunosnog sustava (limfocitima ili bijelim krvnim stanicama), a može se podijeliti u dvije osnovne kategorije – Hodgkinov limfom i ne-Hodgkinov limfom (NHL).2 NHL je češći od tih dvaju oblika limfoma, a ovisno o brzini rasta raka dodatno se dijeli na indolentni (spororastući) ili agresivni (brzorastući). Folikularni limfom najčešći je indolentni oblik bolesti, dok je difuzni B-velikostanični limfom (DLBCL) najčešći agresivni oblik.3
Iako znakovi i simptomi limfoma (neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, vrućica i noćno znojenje), mogu biti jednaki u svim kategorijama, razlikuju se pristupi liječenju i skrbi za bolesnike s različitim oblicima limfoma. Da biste doznali odgovore na najčešća pitanja bolesnika o limfomima, pogledajte
Leukemija je drugi najčešći oblik raka krvi, koji se svake godine dijagnosticira kod više od 400 000 ljudi diljem svijeta.1 Vrsta leukemije od koje osoba boluje ovisi o tome jesu li kancerogenima postale bijele ili crvene krvne stanice.
Kao i kod limfoma, istraživači i liječnici godinama su radili na prepoznavanju i kategoriziranju različitih oblika leukemije na temelju brzine kojom rak raste.
Akutne ili brzorastuće leukemije često se brže pogoršavaju i zahtijevaju liječenje bez odgode, a kronične leukemije obično napreduju sporije.
Četiri osnovne vrste leukemije su akutna limfocitna leukemija (ALL), kronična limfocitna leukemija (KLL), akutna mijeloična leukemija (AML) i kronična mijeloična leukemija (KML).
Znakovi i simptomi razlikuju se ovisno o vrsti leukemije, a mogu uključivati (uz ostalo) vrućicu, dugotrajan umor ili slabost, gubitak tjelesne mase i česte infekcije.4
Liječenje i prognoza u bolesnika s leukemijom ovise o vrsti zahvaćenih krvnih stanica i brzini rasta raka.4
Mijelom, koji se svake godine dijagnosticira kod više od 150 000 ljudi diljem svijeta,1 treći je najčešći oblik raka krvi. Smatra se rakom plazma-stanica, koje su posebna vrsta limfocita, tj. bijelih krvnih stanica. Budući da se plazma-stanice razvijaju u cijelom tijelu, i mijelom se može javiti na više mjesta u tijelu pa se često naziva multiplim mijelomom.6
Osobe s mijelomom mogu imati vrlo različite simptome, koji mogu uključivati koštanu bol, česte infekcije, anemiju, utrnulost ili trnce i slabost.5 Uz to, bolesnici na liječenje mogu odgovarati na vrlo različite načine.6 Zbog toga se mijelom smatra relapsno‑remitirajućim rakom, što znači da postoje razdoblja kada bolesnik pokazuje simptome aktivnosti bolesti (relapsi) i potrebno mu je aktivno liječenje, ali i razdoblja kada se smatra da je bolesnik u remisiji i ne pokazuje znakove bolesti.7
Već više od dvadeset godina razvijamo lijekove koji mijenjaju definiciju liječenja u hematologiji. I dalje predano radimo na pronalaženju inovativnih mogućnosti liječenja za osobe oboljele od krvnih bolesti provodeći istraživanja mnogih ciljnih molekula i kombinacija te različitih kliničkih mjera ishoda u svim oblicima liječenja.
M-HR-00001148
Referencije:
Globocan 2020. World Fact Sheet. [internet; pristupljeno u srpnju 2021.]. Dostupno na:
National Cancer Institute: Dictionary of Cancer Terms. [internet; pristup: srpanj202]. Dostupno na:
Lyon, France: IARC Press. World Health Organization Classification of Tumors of Haematopoietic and Lymphoid Tissues. 2008.
Canadian Cancer Society. Symptoms of leukemia [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na:
American Cancer Society. Signs and Symptoms of Multiple Myeloma. [internet; pristupljeno u srpnju 2021.]. Dostupno na:
Bloodwise. Myeloma treatment and side effects. [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na:
Myeloma UK: What is myeloma? [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na:
Ova internetska stranica nije namijenjena niti dizajnirana za prijavljivanje štetnih događaja ili pritužbi na proizvod.
Ako imate sumnju na nuspojavu ili pritužbu na proizvod, isto je potrebno prijaviti Agenciji za lijekove i medicinske proiizvode na:
Roche d.o.o. ima zakonsku obvezu prikupljanja i prijavljivanja potencijalnih štetnih događaja ili pritužbi na proizvode zdravstvenim vlastima.
U takvim slučajevima, Vaši podaci će biti obrađeni sa velikom pažnjom, u skladu s posebnim zakonodavstvom vezanim uz farmakovigilanciju, kako je opisano u dokumentu:
Vaši podaci neće biti korišteni u bilo koju drugu svrhu.