Tijekom ljudske povijesti, od drevnih Egipćana, koji su za rak okrivljivali bogove, do Hipokrata, koji je vjerovao da rak uzrokuje višak crne žuči u tijelu, liječnici pokušavaju razumjeti i liječiti tu bolest. U starom je Rimu operacija bila jedina realna mogućnost, koja je postala status quo za liječnike i trajala većim dijelom dvaju tisućljeća. S razvojem anestezije u 19. stoljeću kirurgija je napredovala, ali ipak su postojala velika ograničenja, osobito za ljude u metastatskoj fazi bolesti, nakon što se rak proširio.1
U tom se razdoblju prvi put pojavila ideja o imunoterapiji kada je kirurg iz New Yorka, William Coley, počeo oboljele od raka liječiti različitim vrstama bakterija, kao način da potiče imunosni sustav da se bori protiv bolesti. Iako je taj pristup postigao samo ograničen uspjeh, upravo zbog Coleyjeva rada koncept imunoterapije postao je neizbrisivo utkan u misli generacija onkoloških znanstvenika.
Godine 1903., pet godina nakon što je Marie Curie otkrila radij, prvi su bolesnici uspješno liječeni radioterapijom. Ta vrsta liječenja s pomoću visokoenergetskih zraka uništava stanice raka. Tada je to bio velik korak naprijed, a i danas se još koristi. Međutim, radioterapija ima ograničenja jer usput oštećuje normalne stanice, što može izazvati popratne pojave.2
Sljedeći važni razvoj liječenja bila je kemoterapija, koja je otkrivena tijekom Drugoga svjetskog rata, a prvo izlječenje od metastatskog raka zabilježeno je 1956. godine.3 U to je vrijeme to bio velik napredak i izvor stvarne nade za bolesnike. Kemoterapija je u međuvremenu tijekom više od 70 godina napredovala i znatno je sofisticiranija nego što je nekoć bila, ali još funkcionira tako da u osnovi uništava stanice raka, točnije, cilja stanice koje se ubrzano dijele. Iako uništava rak, uništava i druge, normalne stanice, uključujući stanice u krvi i koštanoj srži. Kao posljedica, neželjena popratna pojava kemoterapije je uništenje zdravih stanica, poput leukocita, što povećava podložnost infekcijama.
Velik korak naprijed u liječenju raka učinjen je s razvojem ciljanih terapija protiv raka – vrste liječenja koja blokira rast raka tako što interferira sa specifičnim molekulama. Dok većina standardnih kemoterapija djeluje na sve stanice koje se ubrzano dijele, i zdrave i kancerozne, ciljana terapija djeluje na specifične ciljne dijelove koji su povezani s rakom.4
Najnovije područje inovacija je imunoterapija protiv raka, koja djeluje specifično na imunosni sustav. Skloni smo razmišljati o imunosnom sustavu kao o obrambenoj snazi organizma protiv uljeza – virusa i bakterija zbog kojih se razbolijevamo.
Imunosni sustav otkriva i uništava sve što ne bi trebalo biti u našem organizmu – uključujući normalne stanice koje su postale kancerozne – tako što prepoznaje često suptilne promjene koje normalnu stanicu mogu učiniti „stranom“. Imunosni sustav obično nastoji ukloniti te strane ili abnormalne stanice koristeći se T-stanicama koje traže i uništavaju potencijalne prijetnje. U nekim slučajevima te promijenjene (mutirane) stanice mogu izbjeći imunosni odgovor te se razviti u potencijalno štetne tumore.
Na temelju razumijevanja biologije raka i razumijevanja kako funkcionira imunosni sustav razvijene su imunoterapije protiv raka. Cilj je tih vrsta lijekova pomoći imunosnom sustavu da prepozna i napadne stanice raka. Imunoterapije to čine na različite načine, neke traže i poništavaju mehanizme koji sprječavaju T-stanice u aktiviranju imunosnog odgovora, a druge nastoje potaknuti imunosni odgovor.
Imunobiologija i rak vrlo je složena znanost, ali ako znanstvenici znaju koji aspekt biologije trebaju ciljati, tada mogu prilagoditi primjenu imunoterapijskih liječenja raka specifičnoj vrsti tumora određene osobe.
Imunoterapija protiv raka je uzbudljivo područje istraživanja koje se stalno širi i koje bi u budućnosti moglo promijeniti način na koji razmišljamo o raku i liječimo ga. Sve veće znanje o imunobiologiji i načinu na koji možemo poboljšati i pomoći imunosnom sustavu da se bori protiv raka pruža nam razlog za optimizam i sada i u bliskoj budućnosti.
Kako raste naše razumijevanje imunosnog sustava i biologije tumora, tako raste i naša nada da ćemo razviti terapije koje mogu promijeniti ljudske živote. Posljednjih je godina postignut napredak u razvoju imunoterapija protiv raka koje ciljaju specifične aspekte tumora pojedine osobe. U budućnosti, a u nekim slučajevima već i danas, kombinacije različitih terapija
mogle bi omogućiti još veći napredak. To je izrazito složeno područje koje se trenutno istražuje i bilježi napredak. Budućnost imunoterapije protiv raka je uzbudljiva.
References
American Cancer Society. The history of cancer.
Macmillan. Radiotherapy.
American Cancer Society. Evolution of cancer treatments: Chemotherapy.
National Cancer Institute. Targeted cancer therapies.
M-HR-00001182